Hvala Miroslave, lijepo podsjećanje i savršena prezentacija.
Sjećam se da je počelo od ilustracije koju sam našao u nekom od stranih časopisa. Redakcija Orbisa je bila u istoj prostoriji sa Press servisom pa smo se počesto grebali za slike iz stranih časopisa. Gospođe koje su prevodile (engleski, francuski, talijanski i njemački) su bile super ljubazne.
Tematske skandinavke su zanimljiva tema, nekako skrajnuta, više se pisalo o bušmanima i sl. Koliko tematskih pojmova, kako raspoređenih, šta je sa ostatkom sadržaja, bjelinama ... Bilo je osvrta na označavanje tematskih pojmova. Bilo bi zanimljivo vidjeti različite pristupe temi, odnosno šta je tema, taj zajednički nazivnik koji povezuje tematske pojmove. Davno smo ovom klasičnom konceptu (pisac i djela, evo ovdje film...) dodali drugačije zajedničke nazivnike, od ilustracija (osobe sa šeširom i sl) do različitih zajedničkih dijelova i drugih osobina samih tematskih pojmova.
Sjetih se ranijeg Annaudovog filma "Crno bijelo u koloru", pokušaću ga naći, zanimljiv prikaz kolonijalne Afrike. A i kasniji "Sedam godina u Tibetu". Eto ih kao tematskih pojmova sa bojama i brojevima.
Nemam odgovor na to pitanje, evo se sjetih nedavnih primjera istog korijena kod Kurpesa, možda bi momci iz redakcije Kviza mogli odgovoriti. Lako je moglo ići JUAN pa možda možemo zaključiti da jeste bilo prihvatljivo. Ovdje imamo specijalni slučaj, ime režisera je Jean-Jacques Annaud, dakle sa crticom što u mreži nije označeno jednom poprečnom crticom (kako to sad radimo, ne znam kad smo počeli tako). Je li prihvatljivo imati u istoj mreži MIROSLAV i MIRO (ili SLAVKO)?
Nedavno sam završio duplericu za neki naredni broj "Enigme". U uspravnoj koloni sam imao NIKOLA Đuričko a pod vodoravno se "obreo" NIDŽA. Pošto smatram da se u jednoj ukrštenici /skandinavci ne smeju naći reči istok korena niti ponovljeni dvoslovi i troslovi Nidžu sam prepravio u pojam DŽIDŽA.
Ne znamo šta je u suprotnom smjeru, možda je DŽIDŽA i bolje od NIDŽA. Pitanje istog korijena u križaljkama ne može imati istu težinu kao kod rebusa gdje zadire u suštinu zagonetke. U križaljkama možemo govoriti da se možda neće svidjeti rješavaču, u nekakvoj teorijskoj priči možemo govoriti o smanjenju raznovrsnosti i svježine uvrštenih pojmova, no dovoljno je i reći da smo se tako dogovcorili, zašto ne. Šta sve radimo rješavaču sa pojmovima koji nisu riječi, sa rješavanjem koje nije rješavanje već upisivanje, sa opskurnim i nategnutim pojmovima koje smo našli na internetu itd... ovo je totalno bezazleno, većina rješavača sigurno neće ni primijetiti. Svejedno, lako mi je prihvatiti ovo pravilo jer je svako primicanje perfekciji pozitivna stvar, zašto ne. Zašto se ne možemo dogovoriti da se osim miševa malko fokusiramo i na slonove koji tutnje okolo, zašto se i u toj oblasti ne bi primakli perfekciji. Draga je nama perfekcija, ali su nam draže bjeline, PDR i sl vrline koje to prestaju biti ako su slonovi u našoj enigmatskoj staklariji. Naravno, treba odvojiti rekorderstvo i ekstravagancije na blogovima (bude prekrasnih, svakog divljenja dostojnih stvari) od onog što nudimo rješavačima na kiosku i mlađim enigmatima kao uzor. Stara priča, bajato na ovoj vrućini, oprostite mi:)
Hvala Miroslave, lijepo podsjećanje i savršena prezentacija.
ОдговориИзбришиSjećam se da je počelo od ilustracije koju sam našao u nekom od stranih časopisa. Redakcija Orbisa je bila u istoj prostoriji sa Press servisom pa smo se počesto grebali za slike iz stranih časopisa. Gospođe koje su prevodile (engleski, francuski, talijanski i njemački) su bile super ljubazne.
Tematske skandinavke su zanimljiva tema, nekako skrajnuta, više se pisalo o bušmanima i sl. Koliko tematskih pojmova, kako raspoređenih, šta je sa ostatkom sadržaja, bjelinama ... Bilo je osvrta na označavanje tematskih pojmova. Bilo bi zanimljivo vidjeti različite pristupe temi, odnosno šta je tema, taj zajednički nazivnik koji povezuje tematske pojmove. Davno smo ovom klasičnom konceptu (pisac i djela, evo ovdje film...) dodali drugačije zajedničke nazivnike, od ilustracija (osobe sa šeširom i sl) do različitih zajedničkih dijelova i drugih osobina samih tematskih pojmova.
Sjetih se ranijeg Annaudovog filma "Crno bijelo u koloru", pokušaću ga naći, zanimljiv prikaz kolonijalne Afrike. A i kasniji "Sedam godina u Tibetu". Eto ih kao tematskih pojmova sa bojama i brojevima.
Izuzetno lepo sastavljena skandinavka. Jedino me zbunjuje ono "Jean" (dva puta). Da li je to bilo dozvoljeno tada?
ОдговориИзбришиNemam odgovor na to pitanje, evo se sjetih nedavnih primjera istog korijena kod Kurpesa, možda bi momci iz redakcije Kviza mogli odgovoriti. Lako je moglo ići JUAN pa možda možemo zaključiti da jeste bilo prihvatljivo. Ovdje imamo specijalni slučaj, ime režisera je Jean-Jacques Annaud, dakle sa crticom što u mreži nije označeno jednom poprečnom crticom (kako to sad radimo, ne znam kad smo počeli tako). Je li prihvatljivo imati u istoj mreži MIROSLAV i MIRO (ili SLAVKO)?
ОдговориИзбришиNedavno sam završio duplericu za neki naredni broj "Enigme". U uspravnoj koloni sam imao NIKOLA Đuričko a pod vodoravno se "obreo" NIDŽA. Pošto smatram da se u jednoj ukrštenici /skandinavci ne smeju naći reči istok korena niti ponovljeni dvoslovi i troslovi Nidžu sam prepravio u pojam DŽIDŽA.
ОдговориИзбришиNe znamo šta je u suprotnom smjeru, možda je DŽIDŽA i bolje od NIDŽA. Pitanje istog korijena u križaljkama ne može imati istu težinu kao kod rebusa gdje zadire u suštinu zagonetke. U križaljkama možemo govoriti da se možda neće svidjeti rješavaču, u nekakvoj teorijskoj priči možemo govoriti o smanjenju raznovrsnosti i svježine uvrštenih pojmova, no dovoljno je i reći da smo se tako dogovcorili, zašto ne. Šta sve radimo rješavaču sa pojmovima koji nisu riječi, sa rješavanjem koje nije rješavanje već upisivanje, sa opskurnim i nategnutim pojmovima koje smo našli na internetu itd... ovo je totalno bezazleno, većina rješavača sigurno neće ni primijetiti. Svejedno, lako mi je prihvatiti ovo pravilo jer je svako primicanje perfekciji pozitivna stvar, zašto ne. Zašto se ne možemo dogovoriti da se osim miševa malko fokusiramo i na slonove koji tutnje okolo, zašto se i u toj oblasti ne bi primakli perfekciji. Draga je nama perfekcija, ali su nam draže bjeline, PDR i sl vrline koje to prestaju biti ako su slonovi u našoj enigmatskoj staklariji. Naravno, treba odvojiti rekorderstvo i ekstravagancije na blogovima (bude prekrasnih, svakog divljenja dostojnih stvari) od onog što nudimo rješavačima na kiosku i mlađim enigmatima kao uzor. Stara priča, bajato na ovoj vrućini, oprostite mi:)
ОдговориИзбриши